0,1 posto najbogatijih iscrpilo godišnje emisije CO2 u tri dana

Najgore posljedice snose najmanje odgovorni

Ova humanitarna organizacija upozorila je da će najgore posljedice emisija snositi oni koji su najmanje doprinijeli klimatskoj krizi, uključujući stanovnike zemalja s niskim prihodima na prvim linijama klimatskog sloma, manje autohtone zajednice te žene i djevojčice.

Zemlje s nižim i srednjim prihodima izložene su najvećem riziku od štetnih posljedica tih emisija, a globalna ekonomska šteta mogla bi do 2050. dosegnuti čak 44 bilijuna funti.

Oxfam je pozvao britansku ministricu financija da „poveća poreze na ekstremno bogatstvo koje zagađuje klimu”, poručivši kako „najbogatiji pojedinci i korporacije imaju nesrazmjerno veliku moć i utjecaj”. Organizacija navodi da je najbogatijih 1% u Ujedinjenom Kraljevstvu proizvelo više ugljičnog zagađenja u osam dana nego najsiromašnijih 50% u cijeloj godini, javlja Guardian.

Dodatno - ulažu u industrije koje najviše zagađuju

Ne samo da su superbogati odgovorni za najveći dio emisija, već i ulažu u najzagađujuće industrije. Jedan milijarder, u prosjeku, posjeduje investicijski portfelj u kompanijama koje godišnje proizvedu 1,9 milijuna tona CO₂, što je otprilike jednako godišnjim emisijama 400.000 automobila na benzin.

Kako bi se ostalo unutar dogovorenog ograničenja globalnog zagrijavanja od najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, utvrđenog Pariškim sporazumom 2015. godine, najbogatijih 1% svjetske populacije moralo bi smanjiti svoje emisije za 97% do 2030. godine.

Beth John, savjetnica za klimatsku pravdu u Oxfamu GB, izjavila je da bi se britanska vlada trebala usredotočiti na najveće zagađivače među bogatima kako bi se ograničila šteta uzrokovana emisijama.

„Više puta propuštene su prilike da se u Ujedinjenom Kraljevstvu najbogatije natjera da plate svoj pošteni udio za klimatske mjere, no još uvijek se može učiniti mnogo toga”, rekla je. „Pravedno oporezivanje najvećih zagađivača, poput privatnih zrakoplova te naftnih i plinskih kompanija, očito je mjesto za početak kako bi se osigurala sredstva potrebna za prijelaz prema pravednijoj i zelenijoj budućnosti.”